Split: Znanstveni skup o kraljici Jeleni i kralju Zvonimiru
Međunarodni znanstveni skup „Jelena slavna, majka sirota i zaštitnica udovica i Zvonimir, kralj hrvatski“ bit će održan prigodom 1050. obljetnice smrti kraljice Jelene i 950. obljetnice krunidbe kralja Zvonimira u četvrtak 8. i petak 9. listopada 2026. u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu, izvijestila je IKA.
Skup će biti održan pod pokroviteljstvom Hrvatske biskupske konferencije, a glavni organizator je Književni krug Split u suradnji s Fakultetom crkvene povijesti i kulturnih dobara Crkve Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu te hrvatskim sveučilišnim, znanstvenim i baštinskim ustanovama.
Glavni je organizator skupa Književni krug Split, a u organizaciji sudjeluju i Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za crkvenu povijest Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Centar za hrvatske, mletačke i osmanske studije Sveučilišta u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu te Arheološki muzej u Splitu.
Organizacijski i znanstveni odbor skupa čine Ivan Bodrožić, Nenad Cambi, Kažimir Hraste, Ante Jurčević, Miroslav Katić, Ivica Šute, Marko Trogrlić, Nikša Varezić i Josip Vrandečić.
Program prvog dana skupa bit će otvoren tematskom cjelinom „Kraljica Jelena, kraljice i kraljevski samostani“, s izlaganjima Zrinke Nikolić Jakus, Stéphanea Gioannija i Trpimira Vedriša o položaju hrvatskih kneginja i kraljica, dinastičkom pokroviteljstvu, ženskom redovništvu te ulozi kraljevskih samostana u hrvatskom ranom srednjovjekovlju.
U posebnoj cjelini „Kraljica Jelena, Solin i arheološka baština“ Mirjana Matijević Sokol govorit će o Solinu kao kraljevskom gradu, mauzoleju kraljeva i mjestu krunidbe, Ivan Matijević i Ante Grgić o Bulićevu otkriću Jelenina sarkofaga, dok će Marko Trogrlić govoriti o povijesnom i simboličkom značenju Bulićeva otkrića natpisa sa sarkofaga kraljice Jelene na Gospinu Otoku.
U petak 9. listopada program se nastavlja cjelinom „Zvonimirovo doba: papinstvo, Crkva i Kraljevstvo“. Andrea Antonio Verardi iz Rima govorit će o hrvatsko-papinskim odnosima u kontekstu Zvonimirove vladavine, Ludwig Steindorff iz Kiela o Petru Crnom kao Zvonimirovu suvremeniku, a Ante Jurčević o opatiji sv. Petra i Mojsija kao krunidbenoj bazilici kralja Zvonimira u kontekstu srednjovjekovne sakralne arhitekture Hrvatskoga Kraljevstva.
Završna programska cjelina povezat će kralja Zvonimira, Bašćansku ploču i kasniju recepciju hrvatskih srednjovjekovnih vladara. O Bašćanskoj ploči govorit će Tonija Andrić i Antonela Puž te Tomislav Galović, Ana Šimić razmotrit će odjeke glagoljaške „Legende o smrti kralja Zvonimira“ u hrvatskoj književnosti, Hrvoje Gračanin predodžbe o Zvonimiru i Jeleni u hrvatskoj historiografiji dugoga 19. stoljeća, Josip Vrandečić Zvonimirovu krunu u politici dalmatinskih pravaša, a Anđelko Mihanović likove kralja Zvonimira i kraljice Jelene u likovnim umjetnostima.
Sudjelovat će znanstvenici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Francuske i Italije. Tijekom dvodnevnog programa susrest će se povjesničari, arheolozi, crkveni povjesničari, povjesničari umjetnosti, filolozi i istraživači drugih disciplina. Organizatori očekuju da će izlaganja i rasprave pridonijeti novim znanstvenim spoznajama, otvoriti nova istraživačka pitanja i dodatno osnažiti međunarodnu znanstvenu suradnju. Rezultati skupa bit će trajno sačuvani objavom recenziranoga zbornika radova.
Program obuhvaća ukupno šest tematskih cjelina, od kraljice Jelene i kraljevskih samostana, odnosa vladara i Crkve te solinske arheološke baštine do Solinskoga slavlja 1976., Zvonimirova doba, papinstva, Bašćanske ploče i recepcije hrvatskih srednjovjekovnih vladara.
Kako u uvodnom slovu programske knjižice ističe predsjednik Književnoga kruga Split prof. dr. Josip Vrandečić, dvije velike obljetnice prilika su za „ponovno promišljanje vlastitih korijena i mjesta hrvatskoga srednjovjekovlja u europskom povijesnom i kulturnom prostoru“. Skup je stoga zamišljen kao mjesto novoga znanstvenog vrednovanja života, djelovanja i povijesnoga značenja kraljice Jelene i kralja Zvonimira, čija su imena trajno upisana u hrvatsku povijesnu svijest. (kta)