Dani Hercegovačkoga ustanka – 150. obljetnica
Hrvatska kulturna zajednica Troplet zajedno s Gradom Čapljinom i drugim hercegovačkim općinama/gradovima organizira obilježavanje 150. obljetnice početka Hercegovačkog ustanka. Ta manifestacija nazvana je DANI HERCEGOVAČKOGA USTANKA – 150. OBLJETNICA.
Hercegovački ustanak je neupitno najvažniji događaj u povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine u 19. stoljeću. Ovim događajem je počela velika istočna kriza i konačno rješavanje tzv. Istočnog pitanja, a neke od važnih posljedica su sazivanje i odluke Berlinskoga kongresa, povjeravanje mandata uprave nad Bosnom i Hercegovinom Austro-Ugarskoj Monarhiji, aneksija i povratak BiH u zapadnoeuropski krug zemalja. Ustanak su započeli Hrvati Donje Hercegovine u Dračevu kraj Čapljine 19. lipnja 1875. godine. Nakon Hrvata ustanak su dvadesetak dana kasnije podigli i hercegovački Srbi, a taj događaj u povijesti je poznat kao Nevesinjska puška. Za vrijeme dviju Jugoslavija naglašavana je uloga Srba u ustanku, a sam početak ustanka i u njemu uloga Hrvata bili su posve zanemareni. Slično je i danas. U javnom prostoru i u svijesti većine ljudi dominiraju sjećanja i ideje koje ne odgovaraju objektivnim povijesnim činjenicama. Jedan od ciljeva ove manifestacije jest oživjeti istinu o Hercegovačkom ustanku koji su pokrenuli Hrvati Donje Hercegovine i potaknuti o tome učenje među mladim naraštajima.
Prvi dan manifestacije, petak, 20. lipnja 2025. u 19 sati bit će svečana akademija u gradskoj kinodvorani u Čapljini. Uz kratke pozdravne govore predviđena su dva predavanja i kulturno-umjetnički program. Prvo predavanje (dr. sc. don Ivica Puljić) bi bilo o samom ustanku, a drugo (Zvonimir Herceg, FF SUM) o odjeku ustanka u današnjem vremenu, posebno u udžbenicima povijesti za osnovnu i srednju školu.
Drugi dan manifestacije, subota, 21. lipnja 2025. održava se u mjestu i župi Dračevo, gdje je počeo ustanak. Prvo bi se u 17 sati u župnoj crkvi slavila sveta Misa za ustanike („ustaše“ kako su se tada ustanici nazivali a i drugi suvremenici, npr. fra Jako Baltić kaže: “Turci su ovog vrjemena grdna krvoločstva počinili, ali ustaše nisu Turcim prašćali.“) i sve poginule u obrani Hrvata i Hrvatske kroz povijest. Zatim bi se položio vijenac na spomen obilježju početku ustanka na Kulini, a poslije toga bi bio narodni sabor i narodno veselje s prigodnim kulturno-umjetničkim programom. To bi se odvijalo na platou ispod spomen-obilježja, uz ušće rijeke Krupe u Neretvu.
Plan je da ova manifestacija bude središnje slavlje za cijeli prostor na kojem je bio ustanak, područje sadašnjih općina od Ravnog i Neuma preko Stoca i Čapljine do Ljubuškog i Mostara, odnosno sve katoličke župe Trebinjsko-mrkanske biskupije kao i župe čapljinskoga i ljubuškoga dekanata Mostarsko-duvanjske biskupije.